Promene u igračkom sastavu su redovna pojava u svakom klubu. Angažuju se novi igrači a pojedinci koji su do tada branili boje kluba napuštaju staru sredinu i sreću sli pre svega više novca traže u drugim klubovima. U tom pogledu ni FK Loznica nije izuzetak. Mešutim ono što je poslednjih dana iznenadulo fudbalsku i sportsku javnost u gradu sporta Loznici jeste odlazak najboljih igrača Nemanje Kojića, Igora Vičentijevića i Alekse Vujića. Sigurno da ne postoji nijedan klub u Srpskoj ligi a sigurni smo ni mešu prvoligašima koji bi se odrekao usluga pomenutih igrača.
Šta se to zbiva u redovima lozničkog superligaša, za Blic je govorio Nemanja Kojić. Prenosimo pisanje Blica u celosti u tekstu
Nemanja Kojić napustio Loznicu: Imao sam neverovatnu želju da svoj grad dovedem do Superlige, ali preko nekih stvari se ne može
Nekadašnji napadač Partizana Nemanja Kojić, koji je u prethodnih šest meseci bio član srpskoligaša Loznice, napustio je rodno mesto i klub koji, prema njegovim rečima, nema najveće ambicije u nastavku prvenstva. Tako će čovek kojeg svi pamte po golu na 146. večitom derbiju pronaći novi angažman, jer kako i sam kaže: Želi najveće ciljeve. Burna 2023. godina je iza Loznice. Fudbalski klub koji je ispao iz Prve lige Srbije nadao se da će, zbog skandala oko Kolubare, biti vraćen u drugi rang srpskog fudbala.
Pravili su ekipu koja je na pripremama na leto 2023. bila najozbiljniji rival OFK Beogradu, pobeđivali su čak i superligaše, a onda je sve propalo, pa su zeleno-beli morali u treći rang takmičenja.Ekipu su jedva napravili, ostali su samo oni koji su verovali u plan da se Loznica vrati na stazu uspeha. Međutim, jedan od dva najbolja igrača je ovog januara ipak otišao iz kluba. Nemanja Kojić, koji je zajedno sa Dragišom Komarčevićem (najbolji strelac lige) činio tandem koji je vukao ekipu Loznice, napustio je rodno mesto i sada je slobodan u izboru nove sredine.
Nisu pronašli zajednički jezik nekadašnji fudbaler Partizana i uprava Loznice, naročito što nisu baš želeli da se napadač uključi u celokupan rad kluba iako ima više fudbalskog iskustva nego svi zaposleni.
“Jednostavno, nisam želeo da budem deo jedne priče koja ne želi najveće moguće ciljeve. Jasno mi je da treći rang našeg fudbala nije nešto što je san svakog Lozničanina,, međutim ovde sam došao da napadnemo Prvu ligu Srbije. Međutim, to ove sezone nije cilj. Želim još uvek da igra fudbal na nekom nivou koji sigurno nije amaterski, pre svega što mislim da mogu da pomognem, kako rečima, tako i delima. Nismo se dogovorili, a nisam ni jedini koji je napustio klub u ovom prelaznom roku”.
Iako su Lozničani dobili nov stadion, oni nisu igrali sve do kraja jesenjeg dela sezone, kada je novi „Lagator“ otvoren, a tribine nisu bile pune.
“Nije to ta atmosfera kakvu smo zamišljali, nismo ni igrali na tom stadionu, iako je bilo govora i o tome. Na kraju, kada smo razgovarali pred ovu polusezonu izneo sam neko svoje viđenje, ali zajednički jezik nismo našli.
Svakako, svom gradu i klubu želim mnogo sreće i uspeha u narednom periodu, na mene uvek mogu da računaju, samo kada su ciljevi najveći mogući. Nakon sezone u kojoj sam predvodio Zvijezdu 09 do promocije u Premijer ligu Bosne i Hercegovine, želeo sam da to isto uradim i sa Loznicom.
Da dovedemo najjače ekipu u naš grad, na naš Lagator. Ipak, nije sve to tako, dogovori neki koje smo imali nisu ispoštovani, ne volim kad neko datu reč ne održi do kraja. Ako to mogu da uradim ja, onda želim to i od drugih. Žao mi je, imao sam neverovatnu volju da u svom gradu napravim veliki rezultat.
Ekipi koju čine sjajni momci želim da istraju i da naprave rezultat za ponos”.